Sead Hambiralović (1952. Zvornik), osnivač regionalnog projekta GljivaMira & DaBudeBolje;

Prijeratno zaposlenje: rukovodilac Službe informisanja i propagande u Energoinvestovoj Tvornici glinice „Birač“, Zvornik; u Norveškoj: sekretar za kulturu & rukovodilac projekta Sopp for fred (GljivaMira) u Bergen Internationall Kulturcenter; Bosna i Hercegovina: Jednogodišnji  angažman u Tuzli u okviru  Međunarodnog projekta „Povratak stručnjaka­”; Švedska: rukovodilac projekta u Örebro internationella center- Kulturaliansen;

Novinarstvo: urednik lista Birač; vlasnik i urednik privatnog dječjeg lista Mali as; od osnivanja Radio Zvornika uređivao i vodio emisije: Dječji žurnal, O njima će se govoriti, Nedeljom u dvanaest, Emisija o Tvornici glinice Birač, Na odmorištu ispod stare lipe, Šala i zbilja kokuznih vremena; sarađivao sa Glasom sa Drine, Radijem Podrinje, Frontom slobode,  Oslobođenjem,  Borbom, Arenom, Haugesund avis, Sunnhordland avis (urednik Dječije strane), Bosanskom poštom, portalom dijaspore BHDINFODESK. Sada kolumnista portala Bolja Tuzla i Regional.ba ;

Slikarstvo: Deset samostalnih i više kolektivnih izložbi slika u Bosni i Hercegovini i u okviru Međurepubličke zajednice kulture Sava, potom u Norveškoj i Švedskoj. Dobitnik Prve nagrade i Zlatne medalje za slikarstvo na Energofisu, Sarajevo i Druge nagrade za dizajn na Međunarodnom sajmu namještaja u Zagrebu. Autor idejnog rješenja spomen-obilježja na prvoj masovnoj grobnici u BiH, Kazanbašča, Zvornik;

Knjige: Dva splavara mala, Prava domovina, Birač (monografija na sh. i engleskom), Sopp for fred (I. dio monografije na norveškom), Varfor gråter solen / Zašto sunce plače (drama na norveškom i bosanskom), Novo sunce (poema Bijeli golub komponovana), roman Bijeli cvijet iznad puta, Panonika, priče sa slanih jezera;

Zastupljen u dva izdanja monografije Ko je ko u Bosni i Hercegovini i Pisci u dijaspori; Zvornik, slike i bilješke iz prošlosti (sa dopunjenim izdanjem), Tragovi o nama; Spominjan u još desetak knjiga više autora; 

Autor filmova: Oberefeste- Zvornik, Na brdu iznad grada, Tanjin tata, Skok za banku, Hitan slučaj, Imena u kamenu, Mikan, Aluminijada, Djevojka i sunce, Neki novi grad. Izuzev filma Alma nije skočila ostali su nestali za vrijeme rata.

Na festivalima amaterskog filma Bosne i Hercegovine nagrađen tri puta Zlatnom plaketom te srebrenom i bronzanom. Osnivač filmskog kluba Birač, Zvornik; 

Mirovni angažman: Aktivnosti u okviru prijeratnog Foruma intelektualaca Zvornik; Bijela urednička špalta protiv rata u listu Birač; osnovao prvu dječiju galeriju u ex-Jugoslaviji i pokrenuo likovni konkurs Tata, ne igraj se rata; organizator mirovne manifestacije dva granična grada Hajde da se družimo. U Norveškoj osnovao internacionalni projekt Gljiva mira, koji se nastavio razvijati u Švedskoj, započet otvaranjem internacionalne dječije galerije Fredssvampen, Örebro;  U Zvorniku osnovao Muzejsku postavku Bijeli Golub; 

Organizator programa i izložbi: Norveška, Švedska, Wels, Bosna i Hercegovina: Svjetlo za djecu u ratu, Tata, želim crtati mir, Dječije zastave, Dani Gljive mira, Dječija gala mira, Škola za dječje ambasadore mira; Susreti zvorničke dijaspore pod nazivom Biti u svom gradu; Perfomansi Stazama čovjeka koji hoda bos i Ove mi cigare, makar smanjiti;

Predavač: Čovjek koji traži svjetlo, Priča o Gljivi mira, Novinar u (ne)vremenu; DaBudeBolje, Drina je Drina, Panonika Panonika i 7 eksponata Gljive Mira; Moderator serije prezentacija knjige Dobri ljudi u vremenu zla, dr Svetlane Broz, u Švedskoj; 

U medijima: preko 400 novinskih članaka i RTV reportaža na više jezika; u dokumentarnim filmovima: Avdibeg u šetnji, Dva Zvornika, Priča o Gljivi mira (radna verzija, I. dio), Zvornik, dalek i drag, Kazanbašča, Putevima Hasana Kaimije.