Lažne nade, skupe bočice i opasni „lijekovi“

Živimo u eri u kojoj nam je informacije lakše dobiti nego ikada prije. Kontinuirano kroz socijalne mreže dobijemo bruku informacija o zdravlju i čudotvornim preparatima. Dovoljno je nekoliko klikova da pronađemo savjet o prehrani, alternativnom liječenju ili „čudesnim“ pripravcima koji obećavaju instant rješenje za bilo koji zdravstveni problem. Međutim, veliki broj tvrdnji je temeljen na pseudo medicini.

S masovnim dolaskom informacija stigla je i pošast modernog doba, misinformacije o zdravlju. Ako pažljivo ogulimo slojeve senzacionalističkih naslova, lažnih svjedočanstava i pseudoznanstvenih izraza, u devet od deset slučajeva otkrit ćemo jedno te isto, na kraju se sve svede na prodaju!

Kako se lažni lijekovi pretvaraju u unosan biznis

Kada govorimo o širenju zdravstvenih dezinformacija, rijetko se radi o pukoj naivnosti ili slučajnim greškama. Veliki broj metaboličkih stanja iskorištava nedostatke u nauci, koji se još uvijek istražuju. Tako cesto na udaru su žene u menopauzi, djevojke sa endometriozom, osobe sa problemima sa štitnom i slično. Iza velikih internetskih mitova često stoje dobro uigrane mašinerije čiji je primarni cilj profit.

Znanstvena literatura već dugo proučava ovaj fenomen. Primjerice, studija objavljena u uglednom časopisu American Behavioral Scientist detaljno analizira kako se digitalne mreže koriste za masovno širenje lažnih zdravstvenih uvjerenja i kako se strah i neizvjesnost pacijenata pretvaraju u novčanu korist. Ljudi koji se bore s kroničnim bolestima ili stanjima koja službena medicina teško liječi, često su najranjivija meta. Kada vam konvencionalna medicina ponudi dugotrajan proces i promjenu stila života, prevaranti nude „čudotvornu pilulu“ koja djeluje za sedam dana.

Mehanička industrija obmane

Zašto lažne vijesti i opasni savjeti o zdravlju putuju brže od provjerenih činjenica? Odgovor leži u psihologiji straha i dizajnu suvremenih medijskih platformi. Ovakve platforme predstavljaju poluistinu i izazivaju strah u ljudima. Tako najbanalniji primjer jesu elektroliti, kažu da treba izbaciti sol iz prehrane, ali onda nam prodaju skupe mješavine obične soli i umjetnih sladila.

Kako primjećuju autori u radu objavljenom u Annual Review of Public Health, javnozdravstvene komunikacije se sve teže bore protiv dezinformacija jer su algoritmi društvenih mreža skrojeni tako da nagrađuju emocije, šok i senzaciju. Članak koji tvrdi „Liječnici vam kriju ovu biljku!“ imat će stotinu puta više dijeljenja od suhe i dosadne činjenice da balansirana prehrana i tjelovježba donose dugoročne rezultate. Obično dosadan savjet za koji znamo da djeluje ne donosi preglede i klikove.

Kada lažni savjeti postanu opasni po život

Najtužnija i najopasnija strana ove priče jest ta što zdravstvene dezinformacije nisu samo udarac na džep, one su često direktna prijetnja ljudskom zdravlju i životu. Nažalost osobe cesto stradaju zbog ovih misinformacija. U istraživanju objavljenom u American Journal of Preventive Medicine analizirano je kako oslanjanje na komplementarne i alternativne metode umjesto dokazane medicinske skrbi drastično narušava ishode liječenja, posebno kod ozbiljnih dijagnoza poput karcinoma, gdje gubljenje dragocjenog vremena na nadriliječnike često znači razliku između života i smrti.

Studija objavljena u časopisu International Journal of Environmental Research and Public Health upozorava na porast opasnih trendova i “alternativnih” protokola liječenja koji uključuju konzumaciju toksičnih kemikalija, industrijskih izbjeljivača pod maskom čudotvornih lijekova i drugih krajnje rizičnih supstanci koje se masovno reklamiraju na internetu. Umjesto izlječenja, žrtve ovih trendova završavaju na odjelima intenzivne skrbi, a trgovci maglom u međuvremenu već gase stare i otvaraju nove profile poduzetnih „iscjelitelja“.

U moru informacija, naš najbolji štit je kritičko razmišljanje i zdrav skepticizam. Sljedeći put kada na internetu naiđete na senzacionalan naslov o zdravlju, zapamtite nekoliko zlatnih pravila. Ako zvuči prelijepo da bi bilo istinito, obično jest. Pogledajte tko vam taj savjet daje – prodaje li ta osoba istovremeno knjigu, prah, čaj ili sumnjivi tretman? Rečenica „Meni je pomoglo“ možda je iskrena, ali ljudsko tijelo je kompleksno, a anegdota nije znanstveni dokaz. Vaše zdravlje je vaše najveće bogatstvo, nemojte dozvoliti da tuđe laži i profit postanu cijena koju ćete platiti.

*** Asja Atiković, magistar agronomije i nutricionizma sa preko tri godine iskustva u struci. Kroz svoj rad fokusira se na održive prehrambene navike i edukaciju o stvarnom sastavu namirnica koje svakodnevno konzumiramo. Rezervišite termin za individualne nutricionističke konsultacije pozivom na broj +387 62 610 954. Zajedno ćemo kreirati plan koji odgovara vašem tijelu i načinu života. Zapratite Instagram @asja_performancenutrition  za brze savjete iz prve ruke i pretplatite se na YouTube kanal gdje detaljno razgovaramo o prehrani i treningu.