Pozivamo vas na izlozbu akademske fotografkinje Nataše Šehović povodu organizovanja niza likovnih, muzičkih i drugih kulturnih manifestacija objedinjenih u programu pod nazivom ” 30 godina Kaldrme”, čime se obilježava 30 godina od početka rada Galerije “Mi ritmo”.

Izlozba će biti održana u subotu, 15.08. 2026. godine, sa početkom u 20,00 sati, u novoj galeriji “Mi Ritmo” – Franje Ledera 2, 75000 Tuzla 

NITI : fotografija kao prostor sjećanja, identiteta i ženskog iskustva
Izložba NITI Natase Šehović polazi od jednostavnog ali za mnoge teško odgonetnutog pitanja: šta ostaje iza ljudi koji su bili prije nas i na koji način ti tragovi nastavljaju oblikovati naš identitet? U središtu rada predstavljene su žene zajedno sa predmetima iz porodične prošlosti. Predmet ovdje prestaje biti obična stvar i postaje nosilac iskustva, emocije i vremena. U susretu žene i predmeta nastaje prostor između vidljivog i nevidljivog. Fotografija kroz ovaj projekat otvara pitanje svega onoga što taj predmet i fotografisana žena zajedno grade kroz nevidljive niti. To mogu biti: odsutne osobe, porodične priče, naslijeđene vrijednosti, prekinute i nastavljene životne linije. Predmet postaje arhiv intimnog sjećanja, materijalni dokaz nečega što se često prenosi bez riječi. Izbor žene kao centralne figure serije posebno je značajan jer kroz žensko iskustvo predmet dobija dodatni sloj značenja. Žena je historijski bila vezana za privatni prostor doma, za svakodnevicu, brigu, reprodukciju života i prenošenje porodičnih obrazaca i memorija. Hannah Arendt, analizirajući odnos javne i privatne sfere, ukazuje na historijsku podjelu prema kojoj je privatni prostor bio prostor nužnosti i održavanja života, dok je javni prostor predstavljao prostor djelovanja, govora i političkog prisustva. Na taj način pripisivanje žene domu, istovremeno je značilo i njeno dalje udaljavanje od javnog i političkog prostora. Fotografije u seriji NITI upravo rade suprotno, ne zadržavaju ženu unutar te tradicionalne uloge. One je predstavljaju kao aktivni subjekt koji kroz vlastito prisustvo uspostavlja odnos prema predmetu, porodičnoj memoriji i naslijeđu, iznova oblikujući i upisujući u te predmete i vlastito iskustvo. Zato fotografije ne ostaju zatvorene u temi porodičnog naslijeđa. Neke od njih grade intimne odnose između žena koje se grle, druge prikazuju pokret, oslobađanje i energiju plesa, dok pojedine direktnim pogledom prema objektivu uspostavljaju snažan odnos sa posmatračem. U tim različitim gestama pojavljuju se različiti oblici ženskog iskustva: bliskost, otpornost, promjena, i glas vlastitog identiteta.

Iako su radovi povezani kroz zajedničku strukturu, svaka fotografija funkcioniše kao samostalna vizuelna priča. Snaga ove serije ogleda se u simbolici predmeta i u načinu na koji ova ženska tijela prenose svoj stav, pogled i prisustvo ispred kamere. Umjetnica ovaj odnos bilježi svojim objektivom i tako pretvara njihovu snagu u vječno zabilježene fotografije koje podstiču posjetioce na promišljanje o ovim temama. Umjetnica većinu žena koje fotografiše prije ovog projekta nije poznavala, ali na fotografijama se stvara snažan osjećaj bliskosti, kao da se te žene i umjetnica poznaju cijeli život. Između njih se očigledno uspostavlja jedan dubok i intiman odnos žene prema ženi, koji se ne zasniva samo na poziranju pred objektivom, već na povjerenju, razumijevanju i nekoj vrsti međusobnog prepoznavanja. Serija se podijeljena u četiri kategorije: korijen, otpor, preobrazba i glas. Ove podjele mogu se čitati kao putanja kroz različite faze odnosa sa prošlošću. Od nečega što nas određuje kroz porijeklo, preko iskustava koja nas oblikuje danas, do trenutka kada one same postaju jednako važne kao naslijeđe koje nose.

Važno je naglasiti da pored fotografija na izložbi publika ima priliku vidjeti i interaktivnu instalaciju kroz koju umjetnica želi završiti cijeli krug ove priče na način da se uključi i publika. Interaktivna instalacija proširuje ovo privatno iskustvo sa fotografija prema zajedničkom kolektivnom iskustvu, pretvarajući ili oblikujući individualna sjećanja u kolektivnu mrežu značenja. Posjetilac više nije samo posmatrač nego postaje dio procesa stvaranja novih veza. Izložba NITI govori o pamćenju, podsjećanju i još više o načinima na koji povezujemo sa vlastitim prošlošću. Ove priče pažljivo biraju šta se iz naslijeđa treba sačuvati, šta nas možda i nesvjesno prati te šta od toga treba promijeniti i ispraviti a šta prenijeti dalje. Fotografije tako postaju mjesto susreta između generacija, privatnog i javnog, između onoga što je uvijek bilo privatno i onoga što sada postaje kolektivno javna svijest koja pregovara sa prošlošću i odlučuje o tome šta tek sada postaje sada.

Kritika / Milica Bilanović

O autorici:

Nataša Šehovič Dizajnerica fotografije

Nataša Šehovič rođena je 2. maja 1972. godine u Essenu, Njemačka, od bosanske majke i njemačkog oca.

Diplomirala je fotografski dizajn na Lazi

Akademie u Esslingenu (1999–2001) te stekla zvanje Medienfachwirtin/digital pri IHK Heilbronn-Franken (2013–2015).

Dugogodisnje iskustvo u marketingu, konceptualnom planiranju i projektnom menadžmentu — stečeno kroz rad u njemačkim medijskim agencijama i kao samostalna Online Marketing menadžerica od 2016. godine — daje joj snaznu osnovu za realizaciju vizualnih projekata visoke produkcijske vrijednosti.

Kao osoba s bosanskim korijenima i njemačkim odrastanjem, u svom radu istražuje pitanja identiteta, nasljeđa i veze s kulturnom tradicijom. NITI je njen prvi samostalni fotografski izložbeni projekt u Bosni i Hercegovini.