Sarajevska Art Kuća sevdaha, u subotu (17.10. 2026.) naveče  bila je mjesto susreta poezije, emocija i različitih kulturnih iskustava, ugostivši još jednu značajnu međunarodnu književnu manifestaciju – Četvrti međunarodni festival poezije „Most pjesnika 2026“. Ovaj događaj, koji iz godine u godinu okuplja autore iz različitih dijelova svijeta, još jednom je potvrdio da poezija ne poznaje granice, da lijepa riječ pronalazi put do čovjeka bez obzira na jezik, nacionalnost i geografsku udaljenost te da kultura predstavlja jedan od najplemenitijih načina povezivanja ljudi i naroda.

Festival je organizovalo Udruženje za kulturu „Nova Svjetlost“ (KNS), na čijem je čelu Ibrahim Osmanbašić, kulturni radnik i književni entuzijasta koji svojim dugogodišnjim i agilnim angažmanom nastoji stvarati nove prostore za afirmaciju književnog stvaralaštva i međunarodnu kulturnu saradnju.

Prema riječima Ibrahima Osmanbašića osnovni ciljevi ove manifestacije jesu popularizacija pisane riječi, afirmacija književnih stvaralaca i uspostavljanje čvršćih veza među autorima iz Bosne i Hercegovine, regiona i drugih dijelova svijeta. Upravo takva opredijeljenost daje festivalu poseban značaj, jer „Most pjesnika“ nije samo prilika za predstavljanje pjesama i dodjelu priznanja već i mjesto susreta različitih generacija, književnih senzibiliteta i kulturnih tradicija.

Organizacija međunarodnog festivala poezije zahtijeva mnogo više od dobre ideje. Iza ovakvog događaja stoje predan rad, upornost, koordinacija brojnih učesnika, komunikacija s autorima iz različitih zemalja i kontinuirana vjera u značaj kulture. U tom kontekstu posebno se ističe angažman Ibrahima Osmanbašića, koji kroz aktivnosti Udruženja za kulturu „Nova Svjetlost“ nastoji književnost učiniti dostupnijom, a pjesnicima pružiti priliku da njihovo stvaralaštvo dopre do nove publike.

Njegov rad pokazuje koliko su za razvoj kulturnog života važni pojedinci koji ne čekaju da se prilike same stvore, nego ih svojim inicijativama i organizacijskim sposobnostima aktivno grade. U vremenu kada se kulturni sadržaji često bore za prostor i pažnju javnosti, istrajnost u organizovanju međunarodnih manifestacija predstavlja vrijedan doprinos očuvanju književne tradicije i stvaranju novih kulturnih vrijednosti.

Udruženje „Nova Svjetlost“ na taj način potvrđuje da i organizacije koje djeluju izvan velikih institucionalnih sistema mogu imati značajnu ulogu u međunarodnoj kulturnoj razmjeni. Okupljanjem pjesnika iz različitih zemalja, predstavljanjem njihovih radova i stvaranjem prilika za neposredne susrete, ono gradi mrežu saradnje koja nadilazi okvire jednog grada ili države.

Svaki novi učesnik, svaka predstavljena pjesma i svako uspostavljeno poznanstvo dio su šire priče o povezivanju ljudi putem književnosti. U tome se ogleda i simbolika naziva festivala: most nije samo građevina koja spaja dvije obale već i metafora razumijevanja, dijaloga i bliskosti među ljudima koji možda govore različitim jezicima, ali prepoznaju iste ljudske osjećaje, nade i dileme.

U okviru festivalskog programa promovisana je zbirka poezije „Most od riječi“, u kojoj je zastupljeno 177 radova učesnika manifestacije iz 17 zemalja svijeta. Ovaj podatak najbolje govori o međunarodnom karakteru festivala i njegovoj sposobnosti da okupi veliki broj autora oko zajedničke ideje – afirmacije poezije kao univerzalnog jezika ljudskog iskustva.

Zbirka predstavlja svojevrsnu književnu mapu različitih glasova, životnih iskustava i umjetničkih pristupa. Svaki autor u nju unosi dio vlastitog svijeta, a njihovo objedinjavanje stvara prostor u kojem se susreću različite kulture i pogledi na život.

Posebna vrijednost ovakvih izdanja ogleda se u činjenici da pjesme ne ostaju ograničene na trenutak festivalskog susreta. One nastavljaju živjeti na stranicama knjige, pronalazeći put do novih čitalaca i ostavljajući pisani trag o jednom vremenu, jednoj manifestaciji i ljudima koji su je svojim stvaralaštvom obilježili.

Promocija zbirke „Most od riječi“ zato nije bila samo predstavljanje nove knjige već i potvrda da se međunarodna književna saradnja može pretvoriti u trajnu kulturnu vrijednost.

Sastavni dio festivala bilo je proglašenje najuspješnijih pjesama i dodjela festivalskih priznanja – Dijamantske, Zlatne, Srebrne i Bronzane povelje. Ova priznanja predstavljaju izraz poštovanja prema autorskom radu, kreativnosti i doprinosu savremenom pjesničkom stvaralaštvu.

Dijamantska povelja za pobjedničku pjesmu „Dvoje ne moraju jedno postati“ dodijeljena je Kristini Kralichin iz Republike Sjeverne Makedonije.

Dijamantska povelja za Alminu Dizdarevic u kategoriji bosanskohercegovačkih mladih pisaca

U kategoriji bosanskohercegovačke književne dijaspore Dijamantsku povelju osvojila je Semira Jakupović iz Ujedinjenog Kraljevstva za pjesmu „Mostovi vizionara“, dok je u kategoriji bosanskohercegovačkih mladih pisaca ovo priznanje pripalo Almini Dizdarević za pjesmu „Obale u koferima“.

Pored najviših priznanja, većem broju autora dodijeljene su Zlatne, Srebrne i Bronzane povelje, čime je iskazana podrška različitim pjesničkim glasovima i njihovom stvaralačkom doprinosu.

Među nagrađenim autorima našao se i potpisnik ovih redova, kojem je pripala Srebrna povelja za pjesmu „Prazni džepovi“. Ovo priznanje predstavlja posebno zadovoljstvo, ali i dodatni podsticaj za nastavak književnog stvaralaštva i učešća u manifestacijama koje promovišu značaj pisane riječi.

Detalji sa Festivala

Festival je obilježila i neposredna komunikacija između pjesnika i publike. Nastupi autora, njihovi stihovi i različiti načini interpretacije poezije izazivali su aplauze i stvarali atmosferu u kojoj se književnost doživljavala kao živa umjetnost, a ne samo kao riječ zapisana na papiru.

Posebno emotivan trenutak priredila je Irena Ivetić iz Slavonske Požege, čiji je nastup prerastao u zajedničko horsko pjevanje pjesme „Sarajevo ljubavi moja“. Taj spontani trenutak zajedništva pokazao je koliko se snažno poezija, muzika i ljubav prema gradu mogu povezati u jedinstven doživljaj.

Sarajevo je i ovoga puta potvrdilo svoju posebnu sposobnost da bude mjesto susreta različitih kultura, tradicija i umjetničkih izraza. U gradu čija je historija obilježena susretima civilizacija, ovakvi događaji imaju dodatnu simboličku težinu. Oni podsjećaju da kulturna raznolikost nije prepreka već bogatstvo, te da se međusobno razumijevanje najuspješnije gradi kroz otvorenost, dijalog i zajedničko stvaralaštvo.

Arslan Dučić, Lejla Lačević Mizdrak i Ibrahim Osmanbasić

Specijalni gosti festivala bili su Arslan Dučić, vijećnik u Općinskom vijeću Novo Sarajevo, i Zlatan Muhmed Hrenovica, profesor književnosti, ljudi čije djelovanje povezuje umjetnost, društveni angažman, obrazovanje i lokalni razvoj. Njihovo prisustvo dodatno je naglasilo značaj povezivanja kulturnih inicijativa sa širim društvenim životom lokalne zajednice.

Program manifestacije znalački je i nadahnuto moderirala Lejla Lačević Mizdrak, doprinoseći skladnom odvijanju festivalskih sadržaja i atmosferi u kojoj su autori i njihovo stvaralaštvo bili u središtu pažnje.

Muhamed Zlatan Hrenovica

Jedna od posebno značajnih ideja pokrenutih tokom festivala jeste inicijativa da „Most pjesnika“ jednog dana dobije i svoju trajnu adresu u Sarajevu.

Prema predstavljenoj zamisli, na području Vilsonovog šetališta, na Grbavici, mogao bi biti izgrađen poseban arhitektonski i kulturni prostor koji bi poeziju izveo iz okvira povremenih susreta i učinio je dijelom svakodnevnog života grada.

-U njemu bi se održavale pjesničke večeri, promocije knjiga, književni susreti, muzički programi, izložbe i međunarodna okupljanja umjetnika, istakao je Ibrahim Osmanbašić.

Ova ideja zaslužuje posebnu pažnju jer otvara mogućnost da se dosadašnji festivalski entuzijazam pretvori u dugoročan kulturni projekat. Prostor posvećen poeziji mogao bi postati mjesto okupljanja pisaca, mladih stvaralaca, učenika, studenata i ljubitelja umjetnosti, ali i nova tačka susreta domaćih i međunarodnih kulturnih inicijativa.

Vilsonovo šetalište, sa svojim zelenilom i prepoznatljivom atmosferom, pružilo bi zanimljiv ambijent za ovakvu zamisao. U takvom prostoru poezija bi mogla izaći iz koncertnih i galerijskih sala te postati dostupnija građanima kroz javna čitanja, razgovore s autorima i različite umjetničke programe.

Naravno, ostvarenje ove vizije zahtijevalo bi podršku nadležnih institucija, lokalne zajednice i kulturnih partnera. Ipak, već samo pokretanje inicijative predstavlja važan korak jer pokazuje spremnost da se o kulturi razmišlja dugoročno i da se za nju traže trajna, održiva rješenja.

Značaj Međunarodnog festivala poezije „Most pjesnika“ nadilazi granice književnog događaja. Njegova vrijednost ogleda se u doprinosu kulturnom životu Sarajeva, međunarodnoj vidljivosti Bosne i Hercegovine i stvaranju prostora za saradnju među ljudima različitih jezika i kulturnih tradicija.

Prije svega, ovakve manifestacije potvrđuju da Sarajevo ima potencijal da bude važan regionalni i međunarodni centar književnih susreta. Grad koji njeguje ovakve programe pokazuje da kultura nije samo dio njegove prošlosti već i aktivan činilac njegove sadašnjosti i budućnosti.

Organizovanje međunarodnih književnih susreta u Bosni i Hercegovini istovremeno doprinosi kulturnoj razmjeni, širenju čitalačke kulture i afirmaciji domaćih autora. Kada pjesnici iz različitih zemalja dolaze u Sarajevo, oni sa sobom donose vlastita iskustva i umjetničke tradicije, ali iz grada odnose i sliku o njegovim ljudima, otvorenosti i kulturnim vrijednostima. Tako se uspostavljaju veze koje mogu prerasti u buduće zajedničke projekte, nove publikacije i dugoročnu saradnju.

Posebno je važna afirmacija mladih pisaca. Priznanje koje je na ovom festivalu dobila Almina Dizdarević pokazuje da ovakve manifestacije mogu pružiti prostor novim generacijama da predstave svoje stvaralaštvo i steknu dodatni podsticaj za književni rad. Ulaganje u mlade autore znači ulaganje u budućnost književnosti, jezika i kulturnog identiteta.

Ne treba zanemariti ni značaj književne dijaspore, koja kroz svoje stvaralaštvo održava veze s Bosnom i Hercegovinom, istovremeno obogaćujući kulturne sredine u kojima živi. Učešće autorice iz Ujedinjenog Kraljevstva i priznanje dodijeljeno u kategoriji bosanskohercegovačke književne dijaspore potvrđuju da književne veze mogu prevazići fizičku udaljenost i sačuvati osjećaj pripadnosti zajedničkom kulturnom prostoru.

Detalji sa Festivala

U vremenu brojnih društvenih izazova, polarizacija i nesporazuma, poezija podsjeća na ono što je ljudima zajedničko: ljubav, bol, nada, sjećanje, čežnja i potreba za razumijevanjem. Zato ovakvi festivali imaju i širu društvenu dimenziju. Oni promovišu dijalog umjesto podjela, stvaralaštvo umjesto ravnodušnosti i saradnju umjesto zatvaranja u vlastite granice.

Za Bosnu i Hercegovinu, zemlju bogate književne tradicije i kulturne raznolikosti, posebno je važno da se ovakve inicijative prepoznaju kao vrijedni doprinosi međunarodnoj kulturnoj saradnji. One pokazuju da se ugled jedne zemlje ne gradi samo kroz velike institucije i zvanične događaje nego i kroz predan rad pojedinaca, udruženja i kulturnih entuzijasta koji svojim djelovanjem stvaraju prilike za susrete i razmjenu ideja.

Četvrti međunarodni festival poezije „Most pjesnika 2026“ još jednom je pokazao da književnost ima snagu da okupi ljude, podstakne emocije i stvori veze koje nadilaze geografske i kulturne granice. Zbirka „Most od riječi“, sa 177 radova iz 17 zemalja, dodijeljena priznanja, nastupi pjesnika i inicijativa za uspostavljanje trajnog prostora posvećenog poeziji svjedoče o širini ideje koja stoji iza ove manifestacije.

Posebno mjesto u toj priči pripada Ibrahimu Osmanbašiću i Udruženju za kulturu „Nova Svjetlost“, čiji angažman pokazuje da se kulturne vrijednosti razvijaju predanim radom, istrajnošću i spremnošću da se otvaraju novi prostori za stvaralaštvo. Organizovanjem ovakvih susreta oni ne povezuju samo pjesnike već doprinose izgradnji kulturnih veza između Sarajeva, Bosne i Hercegovine i svijeta.

Možda se najveća vrijednost festivala ne može izmjeriti brojem učesnika, objavljenih pjesama ili dodijeljenih priznanja. Ona se ogleda u svakom novom poznanstvu, u stihu koji nekoga dotakne, u pjesmi koja poveže ljude različitih iskustava i u ideji koja nastavi živjeti i nakon što se svjetla festivalske pozornice ugase.

A ako „Most pjesnika“ jednog dana dobije svoju trajnu adresu u Sarajevu, to bi bio dodatni dokaz da ideje nastale iz ljubavi prema književnosti mogu prerasti u trajne vrijednosti grada i njegove kulturne baštine.

Do tada, svaki novi festivalski susret ostaje još jedan simboličan most – most od riječi, emocija i prijateljstva, koji povezuje pjesnike širom svijeta i potvrđuje da lijepa riječ, kada se dijeli s drugima, postaje bogatstvo svih nas.

TEKST&FOTO – Eset MURAČEVIĆ