Savremena dijagnostika i liječenje moraju biti dostupniji pacijentima u Bosni i Hercegovini

„Donedavno smo karcinom pluća zvali bolešću pušača. Međutim, u posljednje vrijeme ustanovljeno je da su gotovo jedna trećina oboljelih nepušači. To je direktno povezano i sa zagađenošću okoline“, kazao je prof. dr. sc. Gordan Srkalović, domaći član ANUBiH i jedan od organizatora 14. multidisciplinarnog međunarodnog znanstvenog simpozija „Najnovija dostignuća u dijagnostici i liječenju karcinoma pluća“, održanog u Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine u Sarajevu.

prof. dr. sc. Gordan Srkalović

Prema njegovim riječima, sitne čestice zagađenja, manje od 2,5 mikrona, mogu prodrijeti duboko u pluća i kod genetski osjetljivih osoba biti povezane s nastankom karcinoma. Upravo su prevencija i rano otkrivanje među ključnim prioritetima koje su stručnjaci izdvojili za Bosnu i Hercegovinu.

„Otprilike tri četvrtine pacijenata s karcinomom pluća jave se u trenutku kada je bolest već uznapredovala“, upozorio je prof. dr. sc. Semir Vranić, dopisni član ANUBiH i patolog fokusiran na biomarkere i karcinom. Kako je istakao, bolest u većini slučajeva u početku ne daje simptome, a „kada se pojavi iskašljavanje krvi, gubitak težine, slabost ili anemija, često se radi o već uznapredovaloj bolesti.“

Zbog toga su zemlje s visokom učestalošću karcinoma pluća razvile programe ranog otkrivanja za visokorizične grupe. Kao primjer je navedena Hrvatska, gdje se definirana visokorizična populacija podvrgava niskodoznom CT skeniranju. U Bosni i Hercegovini već postoje inicijative u Kantonu Sarajevo, dok se razgovara i o mogućnostima proširenja ranog otkrivanja na druge dijelove zemlje.

„Donedavno smo karcinom pluća zvali bolešću pušača. Međutim, u posljednje vrijeme ustanovljeno je da su gotovo jedna trećina oboljelih nepušači. To je direktno povezano i sa zagađenošću okoline“, kazao je prof. dr. sc. Gordan Srkalović, domaći član ANUBiH i jedan od organizatora 14. multidisciplinarnog međunarodnog znanstvenog simpozija „Najnovija dostignuća u dijagnostici i liječenju karcinoma pluća“, održanog u Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine u Sarajevu.

Prema njegovim riječima, sitne čestice zagađenja, manje od 2,5 mikrona, mogu prodrijeti duboko u pluća i kod genetski osjetljivih osoba biti povezane s nastankom karcinoma. Upravo su prevencija i rano otkrivanje među ključnim prioritetima koje su stručnjaci izdvojili za Bosnu i Hercegovinu.

prof. dr. sc. Semir Vranić

„Otprilike tri četvrtine pacijenata s karcinomom pluća jave se u trenutku kada je bolest već uznapredovala“, upozorio je prof. dr. sc. Semir Vranić, dopisni član ANUBiH i patolog fokusiran na biomarkere i karcinom. Kako je istakao, bolest u većini slučajeva u početku ne daje simptome, a „kada se pojavi iskašljavanje krvi, gubitak težine, slabost ili anemija, često se radi o već uznapredovaloj bolesti.“

Zbog toga su zemlje s visokom učestalošću karcinoma pluća razvile programe ranog otkrivanja za visokorizične grupe. Kao primjer je navedena Hrvatska, gdje se definirana visokorizična populacija podvrgava niskodoznom CT skeniranju. U Bosni i Hercegovini već postoje inicijative u Kantonu Sarajevo, dok se razgovara i o mogućnostima proširenja ranog otkrivanja na druge dijelove zemlje.

Učesnici su razgovarali i o razvoju ciljane terapije, imunoterapije i liječenja različitih tipova karcinoma pluća, kao i o primjeni vještačke inteligencije u medicini. Zaključeno je da AI alati moraju biti razvijani i primjenjivani uz stručni nadzor, procjenu njihove pouzdanosti, zaštitu podataka i jasno definiranu odgovornost. Vještačka inteligencija treba biti podrška stručnom odlučivanju, a ne zamjena za kliničku procjenu i multidisciplinarni tim.

akademkinja Lidija Lincender Cvijetic

Kao naredni koraci izdvojeni su pregled postojećih dijagnostičkih kapaciteta, definiranje prioriteta za skrining, unapređenje sistema upućivanja pacijenata i zajedničko praćenje ishoda liječenja. Usaglašeni zaključci bit će dostavljeni relevantnim zdravstvenim institucijama i stručnim udruženjima, kako bi preporuke sa simpozija bile pretočene u konkretne aktivnosti i dostupniju zdravstvenu zaštitu.

Na simpoziju su učestvovali stručnjaci iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Sjedinjenih Američkih Država i Katara. Među učesnicima bili su prof. dr. sc. Zoran Gatalica iz Reference Medicine, Phoenix, prof. dr. sc. Gordan Srkalović s University of Michigan Health-Sparrow Herbert-Herman Cancer Center, doc. dr. sc. Krešimir Tomić iz Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, prof. dr. sc. Semir Vranić iz Qatar University i ANUBiH, prof. dr. sc. Shruti Jolly s University of Michigan, doc. dr. sc. Kristina Krpina iz KBC-a Zagreb, doc. dr. sc. Dalma Udovičić-Gagula iz KCUS-a, prof. dr. sc. Šefika Umihanić iz UKC Tuzla i dr. Mirko Kolak iz JZU Bolnice Trebinje.

Simpozij su organizirali Odbor za maligna oboljenja i Centar za koordinaciju medicinskih istraživanja pri Odjeljenju medicinskih nauka Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, uz podršku Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo i Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine, te sponzora Roche i Amicus. Tema simpozija bit će ujedno tema novog broja časopisa Acta Medica Academica, posvećenog savremenim znanstvenim i kliničkim aspektima karcinoma pluća.

Cijeli simpozij moguće je pogledati na YouTube kanalu Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.